Duhovna misao
Vjerujem da ćemo danas svi primiti i uputiti brojne čestitke, želeći jedni drugima sretnu i uspješnu novu godinu. Većinom se naše želje odnose na mir i zdravlje u obitelji, na uspjeh u školi i poslu, na veselje i zadovoljstvo u životu općenito… Dobro je da su naše želje pozitivne, da jedni drugima želimo dobro.
U kršćanskoj tradiciji smatra se da je današnji svetac - apostol Ivan - autor četvrtog evanđelja, triju katoličkih (općih) poslanica i Knjige Otkrivenja. Upravo su stoga današnja čitanja uzeta iz Prve Ivanove poslanice (1 Iv 1,1-4) i Evanđelja po Ivanu (Iv 20,1-8). Poruka je istovjetna: svetac kojega slavimo pravi je svjedok Isusa Krista, gledao ga je i slušao, odnosno imao iskustvo utjelovljenoga Sina Božjega i za njegova ovozemaljskog života i nakon uskrsnuća.
Na prvi se mah čini neprikladnim slavlje sv. Stjepana dan nakon proslave Kristova rođendana. Možemo reći da tek što smo ušli u radosno božićno raspoloženje i ozračje, zapjevali pjesme u čast betlehemskog Djeteta, Crkva nas odmah šokira stavljajući pred nas lik čovjeka koji je nasilno ubijen kamenovanjem. Zbilja, gotovo nespojive stvarnosti, tako suprotne: rođenje djeteta i nasilna smrt mladog čovjeka. Zar se nije mogao naći neki drugi dan u crkvenoj godini za slavlje blagdana sv. Stjepana prvomučenika? No, Crkva u slavlju otajstava vjere ima drukčiju logiku od svijeta. Položaj blagdana sv. Stjepana odmah nakon Božića nosi važnu poruku za sve ljude koji slave Božić.
„Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima po prorocima; konačno, u ove dane, progovori nama u Sinu" (Heb 1,1). Ovaj početni redak Poslanice Hebrejima sažimlje cjelokupnu povijest spasenja, čitav proces Božje objave. Zaustavimo se kratko na objavi.
Kao drugo čitanje posljednje nedjelje došašća u liturgijskoj godini B Crkva pred nas stavlja završne retke Poslanice Rimljanima sv. Pavla: Rim 16, 25-27. Vrlo kratko, ali i vrlo sadržajno čitanje.
Uočiti nam je najprije da je završetak poslanice molitva, točnije davanje hvale i slave „jedinome mudrome, Bogu, po Isusu Kristu". Stoga je jedna od pouka ovoga odlomka za naš vjernički život poticaj na slavljenje, hvaljenje i veličanje Boga. Prisjetimo se da nakon događaja iz današnjeg evanđelja (navještaj Isusova začeća i rođenja) Marija hiti k Elizabeti i u susretu s njom veliča Boga koji se slavi u njoj, neznatnoj Božjoj službenici. I sveti je Franjo u svojim molitvama Bogu neumorno upućivao riječi hvale i veličanja.
Treća nedjelja došašća zove se Gaudete - Radujte se. Zove se tako po početnim riječima ulazne pjesme koja stoji u Misalu, a te su riječi uzete iz Poslanice Filipljanima: „Radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se! Gospodin je blizu!" (Fil 4, 4-5)
25. ožujka 1858., na blagdan Blagovijesti, Blažena Djevica Marija u Lurdu otkriva Bernardici tko je ona: „Ja sam Bezgrešno Začeće". Ovim je riječima Marija potvrdila dogmu koju je papa Pio IX 1854. god. proglasio i dao Crkvi na vjerovanje.
Crkva vjeruje da Blažena Djevica Marija ne samo da u cijelom svom životu nije počinila niti jedan grijeh, nego i da je prilikom njezina začeća, koje se zbilo na posve prirodan način, Bog očuvao od ljage istočnoga grijeha. Biblijsko utemeljenje ove dogme Učiteljstvo Crkve našlo je u riječima anđela Gabrijela: „Zdravo milosti puna! Gospodin s tobom" (Lk 1, 28).
Sv. Ambrozije, 339.-397.god, biskup i crkveni naučitelj
Ambrozije se rodio u gradu Trieru oko 339. god. Potjecao je iz ugledne rimske obitelji. Otac mu je bio visoki carski činovnik. Studirao je u Rimu govorništvo i pravo. Oko 370. god. postao je upravitelj u Milanu u sjevernoj Italiji.
Crkva nam danas stavlja pred oči lik Ivana Krstitelja i to kao onoga koji živi u pustinji, hrani se skakavcima i divljim medom te propovijeda skori dolazak Kraljevstva Božjega. Ivan poziva ljude da se obrate Bogu, da ostave svoj grešan život jer je Kraljevstvo Božje blizu te najavljuje dolazak Sina Božjega.
Potkategorije
-
Misna čitanja
- Broj članka:
- 543
-
Homilije
- Broj članka:
- 251
-
Razmišljanja
- Broj članka:
- 113
-
Framaška razmišljanja
- Broj članka:
- 20
-
Uzori vjere
- Broj članka:
- 42
-
OFS predavanja
- Broj članka:
- 2
