Duhovna misao
Sv. Cecilija, zaštitnica glazbenika, pjesnika i slijepih, prema nekim spisima rođena je u Rimu i to početkom 3. stoljeća. Roditelji su joj bili pogani te su je udali za plemenitog mladića Valerijana, koji je također bio poganin. Cecilija, upoznavši kršćansku vjeru i postavši kršćankom, privoli i svoga muža da postane kršćanin. Tako su zajedno svjedočili Isusovo ime pred poganima. Osim toga, brinuli su se za udovice i siročad te sahranjivali kršćanske mučenike u katakombama u Rimu. Budući da nisu htjeli žrtvovati poganskim bogovima, oboje su predani mučiteljima da ih ubiju. Prije smrti Cecilija je svoje bogatstvo i imanje predala siromasima. Prema nekim starim izvještajima Cecilija je mučeništvo podnijela u Rimu, a postoje određene indicije da se to dogodilo na Siciliji. Svakako, Cecilija je pokopana u Kalistovim katakombama i to uz takozvanu Kriptu papa. Kasnije je njezino tijelo prenešeno u kriptu bazilike na Trastavereu u Rimu.
14. studenog 2012.
Sv. Nikola Tavelić rodio se oko 1340. u Šibeniku u plemićkoj obitelji. Ulazi u franjevački samostan te je oko 1365. zaređen za svećenika, nakon čega kao misionar odlazi u Bosnu, gdje je djelovao među bogumilima. Nakon 12 godina misionarskog djelovanja u Bosni 1384., zajedno s još nekoliko franjevaca, pošao je u Palestinu. Propovijedajući Evanđelje pokušao je zajedno s drugim fratrima neke visokopozicionirane islamske vjerske službenike uvjeriti u ispravnost kršćanske poruke. No, ne samo da ih nisu uspjeli uvjeriti, nego su navukli na sebe bijes te su bili osuđeni na smrt. Zlostavljali su ih nekoliko dana te su ih na koncu pogubili 1391. u Jeruzalemu.
U Europi su odmah bili slavljeni kao mučenici, a osobito u Šibeniku. Papa Lav XIII. odobrio je Nikolino štovanje 1889., kada ga je proglasio blaženim, a papa Pavao VI. proglasio ga je 21. lipnja 1970. svetim. U našoj domovini postoje mnoge crkve i oltari podignuti njemu u čast. Blagdan mu je 14. studenoga.
MATER ET CAPUT OMNIUM ECCLESIARUM URBIS ET ORBIS
U blizini Koloseuma u Rimu, na predjelu koji se zvao Lateran, kršćani su izgradili velebnu baziliku koja nosi ime sv. Ivan na Lateranu, a u kojoj se, prema predaji, nalazi glava sv. Ivana Krstitelja. Gradnja bazilike započela je oko 313. godine, tj. odmah nakon što su kršćani dobili slobodu. Zbog čega je ona važna? Ponajprije na ulazu u samu baziliku nalazi se natpis na latinskom, a koji u prijevodu znači: Majka i glava svih crkva grada i svijeta. Ova je bazilika papina biskupska crkva – dakle katedrala rimskog biskupa, dok je bazilika sv. Petra u Vatikanu sjedište Pape kao glavara Katoličke crkve. Upravo zbog toga što je ovo papinska biskupska crkva, ona je ujedno prva i najvažnija crkva u cijelom katoličkom svijetu. Bazilika sv. Ivan Lateranski prva je i najstarija među patrijarhalnim bazilikama te prva među sedam hodočasničkih crkava.
Sollemnitas Omnium Sanctorum svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveti, tj. oni koji su proglašeni svecima (kanonizirani) i oni koji to nisu. Osim Katoličke crkve ovu svetkovinu slave i druge kršćanske Crkve te je, možemo reći, univerzalni kršćanski blagdan, a potječe iz ranih kršćanskih vremena.
Ivan Kapistran rodio se 1386. u Capistranu, u talijanskoj pokrajini Abruzzo. Obitelj mu je bila njemačkog podrijetla. Studirao je pravo te je postao doktor pravnih znanosti. Po želji tadašnjeg napuljskog kralja 1412. postao je sudac. Oženio je kćer jednog bogataša te time i sam postao bogat, što mu je otvorilo put prema blistavoj karijeri u budućnosti. Međutim, Bog je s Ivanom imao druge planove.
Kad su se građani Perugie pobunili protiv kralja, tražili su od Ivana da s njim pregovara. Budući da pregovori nisu išli u smjeru u kojem su oni htjeli, optužili su ga za izdaju te su ga zatvorili. Ivan se uzdao u kraljevu pomoć, ali kralj za nj nije mario. Uz ovo, Ivana su pogodile još dvije nesreće: zbog svega što ga je zadesilo u velikoj tuzi umrla mu je žena te mu je grad oduzeo svu imovinu pa je postao prosjak i beskučnik.
Sv. Ignacije Antiohijski rodio se sredinom prvoga stoljeća, najvjerojatnije u Siriji. Postoje određene indicije da su mu roditelji bili robovi, a samim time pripadao je ljudima koji su u društvu bili obespravljeni. Ipak, u Crkvi toga vremena vladao je drukčiji odnos prema robovima te su čak mogli biti izabrani za biskupe. Tako je Ignacije postao treći biskup Antiohije.
SADRŽAJ
1. Uvod
2. Stepinčevo djetinjstvo, školovanje i svećenički poziv
2.1.Svećenički poziv
3. Kraljevina Jugoslavija i Stepinac nadbiskup zagrebački
3.1.Kraljevina Jugoslavija
3.2. Stepinac nadbiskup zagrebački
4. N D H – Stepinac i Pavelić
4.1.Nastanak NDH
4.2.Slabosti NDH
4.3.Katolička Crkva i NDH
4.4. Pavelić i Stepinac
4.5. II. svjetski rat u Hrvatskoj
4.6.Bleiburška tragedija
5. Komunistička Jugoslavija i Stepinac
5.1. Socijalistička vlast u Jugoslaviji – Tito i Stepinac
5.2. Pastirsko pismo
5.3. Suđenje Stepincu
6. Stepinac u zatočeništvu, bolest i smrt
6.1.Lepoglava 1946. – 1951.g.
6.2.Krašić 1951. – 1960. g.
6.3. Titov pokušaj stvaranja „nacionalne Crkve"
6.4. Stepinčeva bolest i smrt
6.5. Stepinčev pogreb
7. Zaključak
8. Literatura
SADRŽAJ
1. Podrijetlo
2. Školovanje i franjevački red
3. Misionarstvo u Bosni
4. Mučeništvo u Jeruzalemu 1391. godine
5. Beatifikacija i kanonizacija sv. Nikole Tavelića
1 . Podrijetlo
Kad je posrijedi podrijetlo našeg prvog kanoniziranog sveca Nikole Tavelića potrebno je puno povijesne analize i stručnosti.
Ozbiljan problem za proučavanje života i rada ovog sveca predstavlja činjenica da je sv. Nikola Tavelić djelovao u Bosni, a većina bosanskih samostana je stradala dolaskom Turaka Osmanlija.Upravo zbog toga smo ostali bez većine vjerodostojnih povijesnih izvora, međutim, dio važnih dokumenata i ostalih dragocjenosti su ipak franjevci uspjeli prebaciti iz bribirskog samostana (kojeg su osvojili Turci poč.16.st.) u Šibenik. Tako se u crkvi sv. Frane u Šibeniku čuvaju jedine relikvije sv. Nikole Tavelića, a to su sandale koje su vrlo dobro očuvane, a nosio ih je sv.Nikola Tavelić. Stoga, nije nimalo slučajno da franjevci konventualci koji čuvaju te relikvije smatraju upravo ovu crkvu najvažnijom kad je u pitanju štovanje ovog sveca.
Potkategorije
-
Misna čitanja
- Broj članka:
- 543
-
Homilije
- Broj članka:
- 251
-
Razmišljanja
- Broj članka:
- 113
-
Framaška razmišljanja
- Broj članka:
- 20
-
Uzori vjere
- Broj članka:
- 42
-
OFS predavanja
- Broj članka:
- 2
