Autor fra Rafo Begić u Uzori vjere na 20. studenog 2013 Više od ovog autora  |

Leon XIII. prvi je papa koji se borio za radnički svijet. Godine 1891. izdao je enciklično pismo s naslovom „Rerum Novarum", što znači: govorimo o novim stvarima. Prije njega za radnička pitanja u njemačkom parlamentu borio se biskup iz Mainza Emmanuel Ketteler. Kao biskup bio je član parlamenta pa je tražio da se radnicima odredi osam sati radnog vremena, da imaju godišnji odmor, da imaju tjedni odmor, da imaju staračku mirovinu, što prije radnici ništa nisu imali.

Na biskupa Kettelera nastavlja se papa Leon XIII. svojom enciklikom „Rerum Novarum". Papa tu piše: „S radnicima se ne smije postupati kao s robovima. Njihovo osobno dostojanstvo, koje je još uzvišenije po kršćanskom dostojanstvu, mora biti poštivano kao svetinja. Njih ne ponižava rad i želja za zaradom. Tko misli razumno i kršćanski, mora im priznati kao čast , što sami svoj život s naporom i teškoćama uzdržavaju. Naprotiv, nedostojno i nečasno je ljude jednostavno koristiti za osobni dobitak i izrabljivati, i samo njih toliko cijeniti koliko dotiče njihova radna snaga. Nepravedno ih je s više posla opteretiti, nego njihova osoba može podnijeti. Obaveza je poslodavaca da imaju uvijek pred očima da 'svakome treba dati njegovo'. Taj temeljni zakon bez obzira na visinu plaće treba uvijek primijeniti. Zarada mora biti pravedno isplaćena. S obzirom na zaradu treba imati pred očima božanski i ljudski zakon, da se potrebne ne bi tlačilo i iskorištavalo za vlastite koristi. Zadržati radniku plaću koju je zaslužio grijeh je koji vapije u nebo. Ni pod kojim uvjetom ne smiju bogati siromašne u onom što su zaradili oštetiti, bilo silom bilo malverizacijom bilo lihvarenjem."
Ova papina enciklika za Katoličku crkvu donijela je veliki obrat. Ona je spoznala vlastiti zadatak oko ljudi u vrijeme industrijalizacije. Na žalost, ova je enciklika kasno izišla. Crkva je već bila povezana s bogatima i vladajućima. Komunistički manifest, koji se borio za prava radnika, objavljen je 43 godine prije ove papine enciklike.

Čini mi se da se radnici u naše vrijeme sve više omalovažavaju. Država se ne trudi, koliko bi mogla, da se stvore radna mjesta. Radnička prava nisu zaštićena. Radnike se olako otpušta s posla; mnogi rade bez plaće; poslodavci im čine mobing, što znači da ih nastoje potjerati s posla. Svaki dan sve se više radnika diže na proteste protiv poslodavaca ili protiv države.
Pozvani smo moliti da društvo u kojem živimo bude pravedno i solidarno, da se poštuju prava radnika, kako bi svaki čovjek svojim radom mogao sebi i svojoj obitelji omogućiti kvalitetan život.