- 1
- 2
- 3
Vijesti
Dana 23. rujna 2022. nakon večernje mise u crkvenoj dvorani samostana sv. Franje u Imotskom održan je zanimljiv večernji program duhovnog sadržaja.
U organizaciji Franjevačkog svjetovnog reda - bratstvo Sv.Franje Imotski održano je predstavljanje knjige „Oče naš“ autora Damira Jelića i Zvonimira Gerbera. Prožet demokršćamskim načelima Damir Jelić je obnašao važne političke dužnosti od gradonačelnika Karlovca, župana karlovačke županije pa sve do saborskog zastupnika Republike Hrvatske. Zanimljiv program u kojem je predstavljena knjiga „Oče naš“ Damira Jelića moderirao je umirovljeni pukovnik Branko Lubina i profesorica Monika Pavlović Grabovac.
Uprava Provincije odredila je da svake godine sredinom rujna, oko blagdana Rana sv. oca Franje, bude Dan sjećanja na ubijenu braću u Drugom svjetskom ratu i poraću. U razdoblju od 1942. do 1948. ubijena su 44 člana naše Provincije.
Za ubijene fratre u crkvi sv. Frane u Imotskom u nedjelju 18. rujna 2022. u 19 sati slavljena je sveta misa koju je predvodio fra Jerko Kolovrat, student filozofije na Papinskom sveučilištu Antonianum u Rimu, uz koncelebraciju sedmorice svećenika. Na početku slavlja fra Zoran Kutleša, gvardijan i župnik, pročitao je imena ubijenih fratara.
Fra Jerko je u propovijedi naglasio kako je razlog našeg okupljanja prije svega spomen na žrtvu koju su 44 fratara podnijeli, a ne sjećanje na njihove zlostavljače i progonitelje, jer sjećanje na zlo odlazi u vječni zaborav, a spomen na dobro ostaje zauvijek. Ono po čemu su ubijeni fratri znak i našem vremenu jesu istina i sloboda koju su živjeli i čista savjest koju su imali. Te su stvarnosti danas poljuljane i u krizi. Žrtva koju su fratri podnijeli svima nam je poticaj i ohrabrenje da živimo istinito, slobodno i savjesno.
Kada je potkraj VI. stoljeća Grgur, praefectus Urbis ili, kako bismo danas rekli, gradonačelnik Rima, napustio svoj ugledni društveni položaj i prigrlio samozatajni redovnički život po Pravilu svetoga Benedikta, nije ni slutio da je time započeo put koji će ga jednoga dana (3. rujna 590.) dovesti do papinske službe. Započeo je hod zajedno s Isusom koji je Put, Istina i Život. Susret i život s Kristom preobrazio je Grgura na način da je milost Duha Svetoga uklonila sve natruhe grijeha i sebičnosti te oplemenila i usavršila njegove naravne talente na dobrobit svega naroda. Kao papa, sveti se Grgur mogao uvelike okoristiti znanjem i iskustvima koja je stekao tijekom svojega obrazovanja i u vrijeme svoje gradonačelničke službe. Tako je s pomoću Božjom Grgurova osobna povijest postala dio povijesti spasenja. Ono što je prethodno bila samo njegova individualna odlika, postalo je dar za druge na zajedničkom putu Crkve.
Na početku smo nove školske i vjeronaučne godine. Svakodnevne školske obveze, bilo učeničke, bilo nastavničke, mogu nam s vremenom izgledati mukotrpne i naporne. Možda ćemo se služiti šalabahterima ili ćemo u svojem nemaru samo tražiti da odradimo gradivo. Međutim, primjer svetoga Grgura Velikog pokazuje nam da sve ono što stječemo obrazovanjem i odgojem, jednoga dana može imati itekako važnu ulogu u našem poslanju i djelovanju, ali na preobražen način. Milost ne dokida narav, nego je pretpostavlja i usavršava. Nitko se od nas ne rađa gotov. Svaki čovjek odgojem, učenjem i radom razvija svoje društvene, intelektualne i tjelesne sposobnosti. Sebe ostvaruje i doprinosi stalnom društvenom i moralnom napretku sredine u kojoj živi. Stojimo, dakle, na početku puta koji nas može dovesti kamo i ne slutimo. Poput svetoga Grgura, i mi možemo iskusiti kako Bog preobražava naš život te nas čini sposobnima za velika djela – dakako, velika djela ne po mjerilima ekonomskoga ili društvenoga uspjeha, nego po mjerilu velikodušne ljubavi koja se do kraja daje za Boga i brata čovjeka.
Draga djeco i mladi, cijenjeni profesori i nastavnici, poštovani vjeroučitelji i odgojitelji, zajedno smo na putu. Kao pastir ove mjesne Crkve, u zajedništvu s papom i biskupskim zborom, želim vas potaknuti da svojim svakodnevnim zalaganjem, svojom ustrajnošću i marljivošću polako gradite naravne temelje za velika djela koja je Bog s vama naumio.
Neka sve nas u tom nastojanju prati zagovor Blažene Djevice Marije i naših svetih zaštitnika – Dujma i Staša!
† Dražen Kutleša
nadbiskup i metropolit
Na Uskrsni je ponedjeljak, 18. travnja 2022. godine, u Imotskom pokopan fra Petar Lubina. U 15 sati u crkvi svetoga Franje započela je sveta misa koju je predvodio otac nadbiskup i metropolit splitsko-makarski mons. Marin Barišić, a u koncelebraciji su bili mnogopoštovani otac provincijal fra Marko Mrše, gvardijan samostana Gospe od Zdravlja fra Mate Matić te oko 60 drugih svećenika. Prisutni su bili i franjevački bogoslovi i novaci, te preko stotinu časnih sestara raznih kongregacija i brojni vjernici.
Na samom početku misnog slavlja otac nadbiskup je izrazio svoju sućut provincijalu i cijeloj Provinciji, časnim sestrama, rodbini, prijateljima i vjernicima Župe Runović. U svojoj je propovijedi povezao događaj Kristova uskrsnuća i fra Petrove smrti. Naše patnje, boli i smrti s Kristovim križem i uskrsnućem. A naročito je istaknuo povezanost fra Petra i majke Marije.
Na kraju svete mise od fra Petra se oprostio najprije provincijal fra Marko Mrše koji je iznio najbitnije podatke iz fra Petrovog života i njegovog bogatog i predanog rada u Provinciji. Zatim su se još od fra Petra oprostili fra Mate Matić, fra Stipe Nimac, fra Nedjeljko Jukić te č. s. Marija Gracijana Gracin.
Nakon svete mise uslijedio je pokop fra Petrovih zemnih ostataka u franjevačkoj grobnici, a sprovodne obrede predvodio je imotski gvardijan fra Kristian Stipanović.
S raspetim i uskrslim Kristom u 'Galileji' Kraljevstva Božjega
1. Draga braćo i sestre!
Žalost i tjeskoba, patnje i stradanja ljudi našega vremena, duboko nas pogađaju i sve nas zabrinjavaju. Živimo u svijetu straha, nesigurnosti, loših vijesti, nasilja, agresije, rata, razaranja, progona, smrti... Ratuje se, ne samo dalekometnim ubojitim oružjem, već je na djelu i medijsko ratovanje. Okružuju nas i bombardiraju tolike loše i lažne vijesti. Doista, ovakva događanja u 21. stoljeću nismo ni u snu mogli zamisliti nakon prošlog stoljeća obilježenog ratovima. Nadali smo se posve novim i humanijim vremenima. Ima li ovaj naš svijet mogućnost izlaska iz tragičnih i tjeskobnih situacija straha i smrti? Postoji li ipak neki razlog radosti i nade za život i budućnost ljudske obitelji?
U Gradu na gori, Imotskom, na Cvjetnicu 10. travnja s početkom u 20 sati održan je 21. Dramski prikaz Muke Isusove, poznat kao Imotska Muka. Posljednji put Muka je bila održana 2019. godine, a onda se zbog pandemije nije mogla prikazati dvije godine.
Na početku je vikar Provincije, samostana i župe fra Zoran Kutleša zahvalio svima zaslužnima za održavanje Muke – sponzorima, tehničkoj i stručnoj podršci, glumcima, a osobito gledateljima, zbog kojih se i održava Muka.
Ulogu Isusa glumio je i ove godine Ivan Šabić, a i sve ostale uloge igrali su amateri iz Imotskog i Imotske krajine.
Po običaju, scene Posljednje večere i uhićenja u Getsemaniju održane su u samostanskom vrtu, a zatim se povorka s glumcima i statistima uputila na mjesto suđenja pred Pilatom. Nakon Pilatove osude i Petrova zatajenja prikazan je na ulicama Imotskog Isusov križni put, na kojem je susreo svoju majku Mariju, Veronika mu je rupcem obrisala lice, a Šimun Cirenac pomogao nositi križ do Kalvarije, koja je predstavljena imotskom tvrđavom Topanom. U završnoj sceni na Kalvariji prikazano je Isusovo razapinjanje i smrt. Muka je završila skidanjem i odnošenjem Isusova tijela s Kalvarije.
Za one koji nisu mogli pratiti Muku uživo u Imotskom i ove je godine omogućen video-prijenos preko interneta.
Na treću korizmenu nedjelju, 20. ožujka 2022., u samostanskoj dvorani u Imotskom upriličeno je predstavljanje najnovije knjige fra Joze Grbavca pod nazivom Sjaj baštine – književno-teološki ogledi. Knjigu su predstavili prof. Slobodan Prosperov Novak te autor, a predstavljanje je moderirao fra Kristian Stipanović, gvardijan imotskog samostana.
Na samom početku predstavljanja klapa „Sveti Mihovil“ iz Prološca otpjevala je pjesmu Tina Ujevića Odlazak. Nakon pjesme, prof. Sanja Bago pročitala je jedan ulomak iz knjige koji ocrtava fratra kao čovjeka koji je živio za narod i s narodom kroz sve lijepe i teške trenutke njegove duge povijesti. Zatim je mnp. o. provincijal fra Marko Mrše izrekao pozdravnu riječ, istaknuvši radost i ponos jer je Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja kao nakladnik bogatija za još jednu izuzetno kvalitetnu knjigu i naglasio koliko je knjiga, odnosno zapisana riječ, važna za čovjeka i njegovu kulturnu i duhovnu izgradnju.









