- 1
- 2
- 3
Vijesti
Stara Gospina crkva u Župi Proložac na Opačcu, glavnom izvoru rijeke Vrljike, što je ishodište tamošnjeg Gospina svetišta, nakon višegodišnjih obnoviteljskih zahvata konačno je uređena za bogoslužje i 13. kolovoza 2023. blagoslovljena. Blagoslov je po odredbi nadbiskupa Želimira Puljića, apostolskog upravitelja Splitsko-makarske nadbiskupije, obavio imotski dekan i gvardijan fra Zoran Kutleša.
Ovo je slavlje uklopljeno u ovogodišnju trodnevnicu kojom se svake godine vjernici župe Proložac i mnogi iz okolnih župa pripravljaju za svetkovinu Velike Gospe.
Na početku slavlja župni vikar fra Nedjeljko Jukić izložio je povijesni razvoj svetišta s posebnim naglaskom na sada obnovljenu crkvu na izvoru Opačcu. Prema obredniku blagoslova fra Zoran je najprije, uz predviđene molitve, poškropio zidove crkve iznutra i izvana, kao i okupljene vjernike koji su samo manjim dijelom mogli stati u crkvu. U homiliji je istakao važnost ovoga mjesta za kršćanski identitet i današnja slavlja u župi Proložac i u cijeloj Imotskoj krajini. Sama pomisao na one tisuće i tisuće pobožnika, koji su se katkad i u pogibeljnim prilikama ovdje okupljali, i one nebrojene njihove žarke molitve poticaj su i opomena i nama da ne zaboravimo što nam znači Majka Božja koju su ovdje od davnije častili naši pređi. Nakon homilije fra Zoran je molitvom, škropljenjem i kađenjem blagoslovio oltar izrađen od grubo obrađenih starih grobnih pokrova i nastavio s euharistijskim slavljem.
Dana 7. kolovoza 2023. godine u 18 sati započela je trodnevnica ususret proslavi zaštitnika Župe Zmijavci, svetog Lovre. Prvi dan trodnevnice proslavljen je na temeljima starokršćanske bazilike na Bublinu podno glavice Dikovače s ilirskom gradinom. Događaj je poseban jer se na tom mjestu nakon 1500. godina proslavila sveta misa.
Temelje bazilike pronašao je fra Ivan Tonković ( Zmijavci, 1. travnja 1851. – Imotski, 17. listopada 1911.) njegov otac na tom mjestu imao je vinograd. Fra Ivan je bio nastavnik u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju i ravnatelj arheološke zbirke, bavio se i arheološkim iskapanjima u Čitluku. Prisjećao se kako bi se u vinogradu na Crkvini u Zmijavcima prilikom obrađivanja zemlje nalazilo na ukrašena kamenja. Dolaskom za župnika u Podbablje počeo se baviti istraživanjem te je 1898. godine iz zemlje izranjala bazilika s dvjema polukružnim apsidama na istoku.
Svetkovina Gospe od Anđela, zaštitnice grada Imotskog i cijele Imotske krajine, svečano je proslavljena u nedjelju 2. kolovoza središnjim euharistijskim slavljem kojeg je predvodio mons. Marin Barišić, Splitsko-makarski nadbiskup u miru.
Mnoštvo vjernika pristiglih iz svih župa Imotske krajine, kao i susjedne Bosne i Hercegovine, najprije je sudjelovalo u tradicionalnoj procesiji od crkve sv. Frane do tvrđave Topane sa slikom Gospe od Anđela i župnim barjacima koje su nosili predstavnici župa samostanskog okružja. Tradicionalno je procesiju, koja je počela u 18 sati, popratila Gradska glazba Imotski.
Dana 26. srpnja 2023. godine u trećem danu devetnice Gospi od Anđela, zaštitnice Grada Imotskog i Imotske krajine u crkvi svetog Frane Asiškog okupio se veliki broj vjernog puka kako bi proslavio svetu misu koju je predvodio župnik Župe svetog Roka Vinjani, fra Josip Sušić u koncelebraciji s fra Zoranom Kutlešom, gvardijanom u Imotskom i još oko trideset svećenika. Trećeg dana devetnice se po već ustaljenoj tradiciji održava hodočašće duhovnih zvanja Imotske krajine.
U četvrtak 13. srpnja 2023., na Filozofskom fakultetu Papinskog sveučilišta “Antonianum” u Rimu, fra Jerko Kolovrat postigao je naslov magistra znanosti iz filozofije. Nakon nekoliko godina studija i ispita na Filozofskom fakultetu, koji je sastavnica spomenutog Sveučilišta, fra Jerko je napisao i obranio magistarski rad pod naslovom: “Osservazioni sull’accelerazione. Introduzione ad alcune categorie dromologiche di Paul Virilio” (Opservacije o akceleraciji. Uvod u neke dromološke kategorije Paula Virilija).
Paul Virilio (1932.-2018.) bio je francuski kulturni teoretičar, urbanist, arhitekt i filozof. Najpoznatiji je po svojim tekstovima o tehnologiji i njezinom razvitku u odnosu na brzinu s različitim referencama na arhitekturu, umjetnost, grad i vojsku. Virilio je bio plodan kreator neologizama, od kojih je najpoznatiji njegov koncept “Dromologije”, sveobuhvatnog, prožimajućeg zapisa brzine u svakom aspektu života.









