Duhovna misao
Božju riječ druge korizmene nedjelje ujedinjuje obećanje i nagovještaj buduće slave. Jahve sklapa savez s Abrahamom i nagoviješta mu budućnost brojnu potomstvom i blagoslovom. Pavao potiče Filipljane na ustrajnost u očekivanju Gospodina Isusa Krista koji će preobraziti naše bijedno tijelo i učiniti ga jednakim svome slavnom tijelu. Evanđeoski tekst nam donosi događaj preobraženja Gospodinova. Na brdu, koje je u Starome zavjetu mjesto Božje objave i blizine čovjeku, susrećemo svjetlo kao mjesto Božjega boravka te dva vjerodostojna svjedoka Mojsija i Iliju, koji su također iskusili snažno iskustvo Božje blizine i obećanje njegove vjernosti. Neposredno pred slavni ulazak u Jeruzalem gdje će ispitikalež patnje i boli i preuzeti na sebe jaram ljudskoga grijeha, Učitelj u pratnji trojice učenika uzlazi na goru. Nakon svladane kušnje u pustinji Isus je pred još jednom kušnjom. Pred skorim prezirom, osudom i mukom. Isus je u strahu i zato se na trenutak zaustavlja i povlači u molitvu kako bi stanje svoga srca povjerio Ocu. Nakon još jednog iskustva Očeve blizine, osnažen je za nastavak puta
Liturgijska godina ima svoj vrhunac u slavlju najuzvišenijeg kršćanskog blagdana, Usksrnuća Gospodinova, koje je uništilo tamu grijeha i darovalo novu i neprolaznu budućnost. No, slavlju Uskrsa prethodi vrijeme priprave. Nije riječ o vrsti izvanjske priprave, nego baš suprotno, o unutarnjem trudu oko preispitivanja osobnog hoda u vjeri i uočavanja mogućih zamki i stranputica.
Pisac jedne od najpopularnijih knjiga za sve uzraste, naslovljene Mali princ, napisao je: Samo srcem čovjek može vidjeti istinu, bitno je očima nevidljivo. U ulomku iz evanđelja po Luki čitamo kako se Isusov pogled srca zaustavlja na dvjema lađama, praznim mrežama i umornim i razočaranim ribarima. Lukin govor bogat je simboličko-teološkim značenjem. Propovijed mnoštvu, prelazak na Šimunovu lađu i nastavak propovijedi, zahtjev Petru da izveze na pučinu, bacanje mreže za lov, čudesan ulov, Petrovo zaprepaštenje i priznanje grešnosti i konačno Isusov poziv.
Danas, na četvrtu nedjelju kroz godinu, Crkva nas poziva da razmišljamo o prorocima. Kad se govori o prorocima, obično se misli na one koji pretkazuju budućnost, koji predviđaju kojekakve katastrofe koje će snaći čovječanstvo, a pritom i dobro zarađuju od onih koji im naivno vjeruju i idu k njima. Postoje i proroci novoga doba, proroci koji znaju točan dan kraja svijeta te naivni ljudi hrle k njima. Stoga danas trebamo razmišljati o pravom liku proroka, čovjeka koji ne govori u svoje ime, već u ime Božje radi našega spasenja.
U današnjem evanđeoskom ulomku, kako nam ga je zapisao sveti Luka, slušamo o Isusu i njegovu posjetu Nazaretu gdje je proveo većinu svoga života. Kaže nam evanđelist kako je Isus, po svom običaju, na dan subotnji ušao u sinagogu. Isus je svoj život i svoje poslanje koje ima od Oca trajno hranio slušanjem riječi Božje. Nakon što je pročitao jedan dio iz knjige proroka Izaije, Isus sjede te su oči sviju bile uprte u njega. Ljudi su čekali da progovori, da im protumači Pismo. Prvo čitanje na današnju nedjelju govori nam kako „čitahu iz knjige Božjeg zakona po odlomcima i razlagahu smisao da narod može razumjeti što se čita". Tako i Isus tumači Pismo i to čini vrlo jednostavno, ali i životno: „Danas se ispunilo ovo Pismo što vam još odzvanja u vašim ušima!" U Isusu je Pismo ispunjeno i ono što su proroci od davnine navijestili, u Njemu je u potpunosti dovršeno jer On je obećani Mesija, Krist Gospodin.
Ivanov evanđeoski izvještaj u kojem opisuje Isusovo prvo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj doista je poznat svakom vjerniku te bismo ga mogli, vjerujem, točno prepričati. Znamo o čemu govori, znamo gdje se čudo dogodilo, znamo koje se sve osobe spominju itd. Međutim, dok razmišljamo nad ovim evanđeoskim ulomkom, potrebno se zaustaviti na nekoliko ključnih momenata kako bismo ga mogli ispravno razumjeti i primijeniti u svakodnevnom kršćanskom životu.
Društvo koje izgubi iz vida temeljno i iskonsko čovjekovo usmjerenje, a brigu oko općeg dobra postavi u drugi plan, utoliko više vapi za promjenom. U kriznim vremenima, preostaje jedino nada da će se postojeća situacija promijeniti. Mudrošću starih latina kažemo: Dok dišem nadam se. Mogli bismo to preinačiti i reći: Čovjek je živ dok ima nadu. U vrijeme Ivana Krstitelja, potlačeni židovski narod živi u iščekivanju mesije pomazanika i osloboditelja. Vidjevši u Ivanu snažan znak, dolaze mu, pitajući ga, je li on Obećani koji ima doći. Ivanov odgovor je odgovor čovjeka vjernika potpuno svjesnog vlastitog poslanja. Najveći rođeni od žene, nagoviješta dolazak Onoga kojemu nije dostojan odriješiti remenje na obući. Ja vas, istina, vodom krstim…On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. Ove riječi samo potvrđuju da Duh Sveti već odavna snažno djeluje preko Isusova rođaka i preteče. Nakon Ivanovih riječi dolazi i konačna potvrda i očitovanje Oca. Na Jordanu je na djelu Presveto Trojstvo. Poljupcem Duha Svetoga Otac cjeliva Sina. Ovaj nam prizor pomaže u tumačenju Trojstva i odnosa koji u njemu vladaju. Bog je u sebi nerazdjeljivo jedinstvo svih triju božanskih Osoba.
U različitim religijama diljem svijeta zvijezde imaju određeno religijsko-vjersko značenje. Isto tako, i pomorci su se stoljećima ravnali prema položaju zvijezda kako bi stigli na željeno odredište. U kršćanstvu, u događaju koji danas slavimo, a to je pohod i poklon Tri kralja ili Bogojavljenje, zvijezde su odigrale ključnu ulogu. Naime, kraljevi se na svom putovanju ravnaju prema zvijezdi, tj. zvijezda ih vodi prema Betlehemu gdje je rođen Spasitelj svijeta – Krist.
Obitelj je poput luke iz koje sa sjetom isplovljavamo i u koju se s čežnjom i radošću vraćamo. Ona svakom čovjeku utiskuje trajan pečat i daje željenu sigurnost. U njoj kušamo život i učimo sve važno o životu. U svetom božićnom vremenu, slavlje otajstva utjelovljenja slavi se na poseban način u obitelji. Novorođeno Dijete zaokuplja pažnju svih u obitelji. Iz iskustva znamo da dijete u obitelji privlači pozornost i razveseljuje, tražeći prihvaćanje i ljubav. I Dijete iz betlehemskih jaslica širi ruke, tražeći od nas da na nj svratimo svoj pogled vjere i uđemo u njegovu školu poniznosti i samodarivanja.
Potkategorije
-
Misna čitanja
- Broj članka:
- 543
-
Homilije
- Broj članka:
- 251
-
Razmišljanja
- Broj članka:
- 113
-
Framaška razmišljanja
- Broj članka:
- 20
-
Uzori vjere
- Broj članka:
- 42
-
OFS predavanja
- Broj članka:
- 2
