Davanje i primanje
- Detalji
- Kategorija: Homilije
- Datum: Nedjelja, 19. kolovoza 2012.
- Napisao/la fra Kristian Stipanović
Na Isusovu izjavu da je kruh koji će im dati Njegovo tijelo, Židovi se među sobom pitaju: „Kako nam ovaj može dati tijelo svoje za jelo?" Možda i neki kršćani koji dolaze na nedjeljna euharistijska slavlja postavljaju to pitanje. Zbilja, kako nam Bog može dati sebe za hranu? Crkva nas uči, na temelju evanđeoskih izvještaja te prakse i vjere prvih kršćana, da se u svetoj misi događa pretvorba: kruh i vino postaju Kristovim tijelom i krvlju. Zapravo, ako je Bogu sve moguće, a jest, onda je nama koji vjerujemo u Isusovo božanstvo jasno da je to moguće i da se to stvarno događa u svakoj svetoj misi: „Svećenik, slika Krista, izgovara one riječi, ali im Bog daje moć i milost", kaže sv. Ivan Zlatousti. Euharistija je, dakle, sakrament u kojem se sam Bog, Gospodin naš Isus Krist, nama daje za hranu života pod prilikom kruha i vina, sakrament u kojem se ostvaruju Njegove riječi iz današnjeg evanđelja.
Pokušajmo sada okrenuti ovo pitanje Židova u drugom smjeru: „Kako mi možemo, odnosno trebamo primati tijelo Njegovo?" Naime, On kao Bog može nam sebe dati, a mi kao ljudi trebamo Njega primiti. Kako?
Ponajprije, potrebna nam je vjera. Valja vjerovati da je euharistijski kruh Kristovo tijelo, tj. da nam se u njemu živi Bog daje kao hrana za život vječni. Bez vjere slavlje euharistije nema smisla jer se onda može shvatiti samo kao isprazna tradicija ili besmislena predstava.
Nadalje, vjeri je potrebno znanje, odnosno biti svjestan koga primam, znati sadržaj tog sakramenta. Bez znanja vjera lako prelazi u krivovjerje ili praznovjerje. Zato je potrebno upoznati nauk Crkve o ovom sakramentu, kao i o svemu što se tiče vjerničkog života.
Uz vjeru i znanje potrebno je biti u stanju milosti, odnosno nemati teškoga grijeha. Čovjek čini teški grijeh onda kad pri punoj svijesti i slobodi objektivno teško krši Božji zakon. Ako tako sagriješi, čovjek treba što prije pristupiti sakramentu pomirenja kako bi opet bio u zajedništvu s Bogom i kako bi mogao to zajedništvo živjeti na euharistijskoj gozbi.
U današnjem drugom čitanju sv. Pavao potiče Efežane da razmotre kako žive te ih poziva da ne budu nerazumni, nego da shvate volju Gospodnju. Volja je Gospodnja da pristupamo euharistijskom stolu i hranimo se njegovim tijelom. Činimo to svake nedjelje da u Kristu ostanemo i da živimo po Njemu sada i u vječnosti. Amen!
Od ovog autora:
- Krv njegova na nas...
- Od mraka do sjene
- Veljača
- Do druge prilike
- Započnimo iznova
- Zapisani u Knjizi
- Zveckanje
- Zaogrnut slabošću
- Misije
- Smrknuto lice
- Zavist
- Prvi
- Bogu iza nogu
- Effata!
- Licemjeri
- Glava obitelji
- Eliksir života
- Dosta mi je svega!
- Zaštitnica
- "Što je to za tolike?"
- Ispit savjesti
- Dva po dva
- Čudio se i čudi se
- Bogati siromaštvom
- Čime sam obuzet?
- Blaženo gledanje
- Meni je do...
- Krv Saveza
- Savršenstvo
- Ognjem po jeziku
- Sin propasti
- Daj mi što zapovijedaš
- Dječica
- Živa vjera
- Obnavljati savez
- Dušom i tijelom
- „Odmor“ i odmor
- Kršćanski pogani
- Da ništa ne propadne...
- Sanjari
- Gledati Raspetoga
- Božja ljubomora
- Brdo i dolina
- Kušani i napastovani
- Da ili ne?
- 6. nedjelja kroz godinu
- 5. nedjelja kroz godinu
- Prikazanje Gospodinovo (Svijećnica)
- 4. nedjelja kroz godinu
- 3. nedjelja kroz godinu
- Krštenje Gospodinovo
- Bogojavljenje
- Marija Bogorodica
- Sv. Ivan
- Sv. Stjepan
- Božić
- 4. nedjelja došašća
- 3. nedjelja došašća