U nedjelju 12. ožujka 2017. u dvorani našeg samostana Dragutin Koštro, član mjesnog bratstva OFS-a, održao je predavanje o sv. Ljudevitu IX., kralju Francuske, koji je ujedno zaštitnik Franjevačkoga svjetovnog reda. Specifičnost je ovoga predavanja u tome da se po životu sv. Ljudevita upoznamo sa svetošću osobe koja je živjela u svijetu kao laik.
Sažetak predavanja
Ljudevit IX. rodio se u Poissyju kod Pariza 1214. Majka mu je bila Blanka iz Kastilje, rođena u Španjolskoj, a otac mu je bio Ljudevit VIII., kralj Francuske koji je pripadao dinastiji Capet. Ljudevit IX. postao je francuski kralj 1226. kada je imao samo 12 godina te je vladao Francuskom do 1270. Na njega je najviše utjecala njegova majka, koja mu je pružila kvalitetan kršćanski odgoj te ga je istovremeno pripremala da preuzme francusko kraljevstvo.
Ljudevit IX. zaista je bio neobičan kralj. Teško je zamisliti kralja koji svakodnevno moli, pohađa dvije mise, redovito moli časoslov, čini pokoru i posti svaki petak. Uz to je svaki dan hranio 120 siromaha, njegovao gubavce za koje je izgradio brojne bolnice i hospicije. Svakog Velikog četvrtka oprao bi noge siromasima po uzoru na svog Gospodina Isusa Krista, koga je toliko želio nasljedovati. Iz ljubavi prema Gospodinu izgradio je čuvenu „Svetu kapelu“ u koju je dopremio relikvije Isusove trnove krune iz Carigrada. Sagradio je čuvenu opatiju Royaumont, te je pomogao izgradnju katedrala Notre Dame u Parizu i Chartresu, Reimsu, Amiensu i brojnih drugih gotičkih građevina. Potaknuo je svoga kapelana Roberte de Sorbona da osnuje Sveučilište za siromašne studente 1257. koje danas predstavlja jedno od najprestižnijih u svijetu, a zove se Sorbonna.
Kralj se oblačio vrlo skromno, kao pravi pokornik trećoredac, što je njegovoj supruzi Margareti Provansalskoj nekad jako smetalo. Vjenčali su se 1234. te su imali 11 djece. Nakon što je čudesno ozdravio od smrtonosne dizenterije, Ljudevit IX. zavjetovao se Gospodinu da će sudjelovati u križarskom ratu kako bi se oslobodio Kristov grob koji su zauzeli muslimani. Premda je Ljudevit IX. predvodio sedmi i osmi križarski rat, nije se vratio kao pobjednik, već kao poražen, ponižen i od muslimana zarobljen. Međutim, nakon tih križarskih ratova Ljudevit IX. vratio se drukčiji, skromniji i ponizniji te su ga upravo ovi porazi usmjerili na još veću ljubav prema Bogu i čovjeku. Prije svoje smrti ostavio je dirljivu duhovnu oporuku svome sinu:
„Sine, drži se podalje od svega što bi Bogu bilo mrsko, odnosno, od svakog smrtnog grijeha. Bolje je da budeš podvrgnut svakom obliku mučeništva, negoli da počiniš smrtni grijeh.“
Papa Bonifacije VIII. 11. kolovoza 1297. proglasio je Ljudevita IX. svetim. Njegov se blagdan slavi 25. kolovoza. Zaštitnik je OFS-a i oboljelih od svih oblika tuberkuloze.
Zanimljivo bi bilo usporediti poimanje vlasti Ljudevita IX., koji je vladanje doživljavao kao služenje Bogu i svome narodu, s današnjim vlastodršcima koji su daleko od tog ideala.
